KLIMATOLOGIJA

Dren (sin. drenjak, drijen) je redovni pratilac listopadnih hrastovih šuma i krečnjačkih terena. Posjeduje veliku sposobnost adaptacije u pogledu geološke podloge.

Uspjeva na zemljištima različite reakcije, mada mu najviše odgovaraju blago alkalna do neutralna zemljišta. Iako može da uspijeva i na plitkom zemljištu, ipak mu najviše odgovaraju srednje duboka zemljišta, u osnovi bogata hranjivim elementima i humusom. Može uspjevati u predjelima do 1300 m nadmorske visine. Dren podnosi niske zimske  temperature i do -30˚C, ali kasni proljećni mrazevi mogu oštetiti pupoljke. Međutim pošto je period cvjetanja drena dug, nikada ne dolazi do 100% oštećenja.
 
BIOLOGIJA

Dren je dugovječno drvo sporog  rasta, postoje primjerci koji su stari i po 200 godina.

Raste kao žbunasta biljka ili niska stablašica visine 7-8 m, sa zaobljenom gustom krošnjom.

U prirodi jedan grm drena manjih dimenzija daje
10-15 kg plodova, a usamljena stabla koja su dobro razvijena daju i preko 100 kg plodova.

Oblik i veličina ploda jako varira kao i boja plodova od svijetlo do tamnocrvene,  a u nekim rejonima sreću se i vrste sa žutom bojom ploda.

Sazrijeva od jula do polovine oktobra zavisno od vrste genotipa, klime, nadmorske visine i drugih faktora.

SISTEMI GAJENJA

Kod nas postoje odlični uslovi za gajenje drena, posebno u organskoj proizvodnji, jer ova voćna vrsta ne zahtjeva primjenu pesticida, a visoke i stabilne prinose postiže i na lošijim zemljištima.

Selekcijom i kalemljenjem na sijance dobijaju se sadnice koje rode druge ili treće godine od sadnje.

Razmak pri sadnji je obično 6x4 m. Na jedan hektar plantaže drena sadi se 400-625 sadnica i u punoj rodnosti prinosi se kreću
20 do 25 tona plodova po hektaru.

Period sazrevanja plodova na jednom stablu je 10 do 12 dana, pa je i berba sukcesivna.

UPOTREBA I ZNAČAJ DRENJKA

Dren je veoma ljekovita i medonosna biljka od koje se preradom mogu spravljati različiti proizvodi, džemovi, slatka, rakija i slično.

Zbog svojih ljekovitih svojstva različiti pripravci na bazi drenjka  koriste se protiv bolesti grla, boginja, malokrvnosti, bolesti bubrega, dijabetesa, kožnih
povreda, dijareje i mnogih drugih bolesti. Ljekovitost drena ne ignoriše ni medicina modernog doba. Dokazano je da drenjak utiče na regeneraciju unutrašnjih i spoljašnih epidermalnih tkiva i ima antimikrobiološka aktivnost prema Staphylococcus aureus, Escherichia coli, Proteus vulgaris i Pseudomonas aeruginosa.

Za preradu i spravljanje ljekovitih pripravaka mogu se koristiti plodovi, listovi, kora, cvijet, koštice u svježem ili suvom stanju.

Copyright © 2013. Poljoprivrednik

Login

Registracija

Registracija korisnika
ili Odustani